Stručni skup na temu Zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom – prilika, a ne namet
Stručni skup na temu "Zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom – prilika, a ne namet", koji je u srijedu 08.11.2017. održan u HGK-Županijska komora u Koprivnici, otvorio je predstavnik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Davorko Vidović savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje. Naglasio je da je u Hrvatskoj 12% građana s invaliditetom, što je oko 500 tisuća ljudi, među kojima je barem polovina u radno aktivnoj dobi, koji su zanemarivo prisutni na tržištu rada, a od čega je oko 17 tisuća zaposlenih i oko 6 tisuća ljudi koji se nalaze u evidenciji Zavoda za zapošljavanje.
Poticaji i prilagodbe radnih mjesta po potrebama osoba s invaliditetom, koje se provode tri godine u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, očito daju rezultate jer je u prvoj godini bilo zaposleno 40% više osoba sa smanjenim učinkom radne sposobnosti i invaliditetom, prošle godine daljnjih 15% više. Najavio je da će se u interesu smanjenja nameta poslodavcima predložiti smanjenje obveze plaćanja s dosadašnjih tri na dva posto, to jest da poslodavci ubuduće plaćaju naknadu ako na pedeset zaposlenih osoba nemaju jednu osobu s invaliditetom, a ne kao do sada na dvadeset zaposlenih jednu osobu s invaliditetom.
Vidović se zauzeo za to da se i dalje ruše predrasude o invalidima te je istaknuo da je Fina u svojim pisarnicama prošle godine zaposlila 22 osobe s invaliditetom prilagodivši im radna mjesta koliko je bilo potrebno. "Dojmovi o tim novozaposlenim djelatnicima su izvrsni, pokazali su se izvrsnima i vrlo odanim radnicima koji rijetko idu na bolovanje te imaju izvrstan radni učinak", istaknuo je Vidović.
U Hrvatskoj živi oko pola milijuna osoba s invaliditetom od kojih je polovica u radno aktivnoj dobi, ali ih je samo 17.000 zaposleno iako su stupnjevi i vrste njihova invaliditeta vrlo raznoliki.
Mira Pekeč Knežević zamjenica pravobraniteljice objasnila je da s najnovijim smanjenjem broja nezaposlenih osoba i dalje rastu prilike za zapošljavanje donedavno nezapošljivih osoba, uz daljnje prilagodbe, ali i profesionalnu rehabilitaciju.
Objasnila je da za prilagodbe služi novac koji u poseban fond uplaćuju poslodavci koji nemaju kvotu osoba s invaliditetom od najmanje tri posto. Taj novac izdašnije tek treba početi koristiti za profesionalnu rehabilitaciju jer je mnogo osoba čije se preostale radne sposobnosti ne mogu koristiti bez dodatnog osposobljavanja za konkretno radno mjesto, po potrebi poslodavaca, pa će pravobraniteljica predložiti zakonske izmjene u tom smjeru jer - što vrijedi što imamo novčani fond za prilagodbu radnog mjesta, npr. dostupnost radnome mjestu ili posebno računalo za slijepe osobe, kad konkretna osoba nije osposobljena za rad na tome mjestu, a mogla bi biti. Njihovo je stajalište suprotno jer treba nastaviti praksu koja daje rezultate, to prije što je nezaposlenost sve manja pa je prilika da prije nezapošljive osobe, uz profesionalnu rehabilitaciju i prilagodbu radnog mjesta, pronađu svoje mjesto na tržištu rada, a poslodavci lojalne radnike bez uvoza radne snage.
Dario Karačić iz Instituta za razvoj tržišta uputio je na pitanje važnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom za podizanje opće konkurentnosti. O kvotama i poticajima Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i uslugama Centra za profesionalnu rehabilitaciju govorila je Natalija Krajnović iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, dok je o aktivnostima i iskustvima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pri zapošljavanju osoba s invaliditetom govorila Marijana Grgin. Iskustvo poslodavca pri zapošljavanju i radu s osobama s invaliditetom opisala je Tamara Milić iz Financijske agencije FINA.
